{"id":325,"date":"2015-07-30T11:49:39","date_gmt":"2015-07-30T11:49:39","guid":{"rendered":"http:\/\/peljesacpeninsula.com\/?post_type=location&p=325"},"modified":"2018-05-21T12:33:20","modified_gmt":"2018-05-21T10:33:20","slug":"poluotok-peljesac","status":"publish","type":"location","link":"http:\/\/peljesacpeninsula.com\/pl\/location\/poluotok-peljesac\/","title":{"rendered":"Poluotok Pelje\u0161ac"},"content":{"rendered":"

Poluotok Pelje\u0161ac se smjestio na jugu Hrvatske<\/a> u Dubrova\u010dko-neretvanskoj \u017eupaniji<\/a>.\u00a0
\n<\/a><\/p>\n

Poluotok Pelje\u0161ac \u00a0se nalazi u ju\u017enoj Dalmaciji a duga\u010dak je oko 65 km obuhva\u010da 348 km2 povr\u0161ine. Pelje\u0161ac je bogat \u0161umama crnog bora i mediteranskim raslinjem, veliki dio povr\u0161ina je pod maslinicima i vinogradima koji daju djevi\u010dansko maslinovo ulje i visokokvalitetna crna vina.Veliki dio obale poluotoka Pelje\u0161ca skoro je jedno povezano naselje mjestimi\u010dno isprekidana pla\u017eama i uvalama, obraslim bogatom mediteranskom i suptropskom vegetacijom. Sve ovo spojeno s morem i suncem daje poluotoku Pelje\u0161cu obilje\u017eje pravog mediteranskog raja.<\/p>\n

Cijeli poluotok Pelje\u0161ac nudi se u punoj romanti\u010dnoj ljepoti. Obale su na\u010di\u0107kane uvalama, bijelim \u017ealima, maslinama, stoljetnim \u010dempresima, stijenama obraslim kaduljom. Du\u017e poluotoka Pelje\u0161ca prote\u017eu se vinogradi Plavca malog, autohtone dalmatinske sorte koja na naj\u0161krtijim tlima na padinama Dinga\u010da i Postupa daje najbolja crvena vina Hrvatske.<\/p>\n

Nigdje na tako malom prostoru kao \u0161to je to na poluotoku Pelje\u0161cu, toliko bogatstvo sadr\u017eaja, toliko izazova za gurmane i vinoljupce. Vinske ceste, obilasci vinarija, predstavljaju sna\u017ene do\u017eivljaje tradicije, \u017eivljenja i ljubavi Pelje\u0161ca i pelje\u0161\u010dana prema gro\u017e\u0111u i vinu.<\/p>\n

Poznat je po proizvodnjih najboljih hrvatskih crnih vina od kojih je najpoznatiji dinga\u010d i postup. Vina su jaka zbog velikih koli\u010dina \u0161e\u0107era kojeg dobiju zahvaljuju\u0107i trostrukoj insolaciji, direktno od sunca, refleksijom od mora i refleksijom od stijena.<\/p>\n

\"IMG-20130819-WA0002\"<\/a><\/p>\n

Pru\u017ea se skoro usporedno sa smjerom pru\u017eanja obale, od svog spoja s kopnom u Malom Stonu pa do krajnjeg rta Lovi\u0161te<\/a> dug je 77\u00a0km<\/a>. S kopnom je spojen Stonskom prevlakom koja je na naju\u017eem dijelu \u0161iroka 1450 m. Prevlaka je prete\u017eno pjeskovita i o\u010digledno je da je nastala nanosima, \u0161to pokazuje da je Pelje\u0161ac nekada bio otok. Gra\u0111a Pelje\u0161ca je brdovita s dosta kr\u0161kih polja. Gra\u0111a je prete\u017eno vapnena\u010dka. Od svih brda najvi\u0161i je Sveti Ilija<\/a> (961m) kojeg jo\u0161 nazivaju i Zmijsko brdo ili Monte vipera<\/i>.<\/p>\n

Ime Pelje\u0161ac najvjerojatnije potje\u010de od imena brijega Peli\u0161ac smje\u0161tenog povrh Orebi\u0107a<\/a>.\u00a0Pelje\u0161ac je podijeljen na \u010detiri op\u0107ine :\u00a0Ston<\/a>,\u00a0Janjina<\/a>,\u00a0Trpanj<\/a>\u00a0i\u00a0Orebi\u0107<\/a>.<\/p>\n

 <\/p>\n

Klima i polo\u017eaj uzrokovali su da na Pelje\u0161cu raste dosta ljekovitog i aromati\u010dnog bilja: metvica<\/a>, ru\u017emarin<\/a>, kadulja<\/a>, lavanda<\/a>, ma\u017euran<\/a>.<\/p>\n

Osim bogatog biljnog<\/a>, od \u017eivotinjskog svijeta Pelje\u0161ac nastanjuje specifi\u010dna vrsta\u00a0\u010cagalj<\/a>\u00a0koja je ra\u0161irena na poluotoku. Velik je i broj divlja\u010di kao \u0161to su: mufloni<\/a>, divlje svinje<\/a>, ze\u010devi<\/a>, fazani<\/a>,\u00a0kornja\u010de i\u00a0indijski mali mungos<\/a>. Muflon je uvezen na Pelje\u0161ac 1970. iz nacionalnog parka Brijuni<\/a>.<\/p>\n

Pelje\u0161ac pripada jadranskom tipu mediteranske klime<\/a> koju karakteriziraju duga, suha i topla ljeta s vedrim i mirnim danima. Zima<\/a> je blaga i vla\u017ena. Temperature<\/a> zraka su relativno visoke tijekom cijele godine, a samo tijekom sije\u010dnja<\/a> i velja\u010de<\/a> su temperature ispod 10\u00b0 C.\u00a0Valovi za vrijeme juga na Pelje\u0161cu su najve\u0107i i visoki su izme\u0111u 1,5 i 4 metra. Bura zimi donosi najhladnije vrijeme , no ve\u0107inom vedro i gotovo uvijek bez oborina. Prosjek sun\u010danih sati na Pelje\u0161cu iznosi i preko 2500 na pojedinim mjestima, \u0161to govori o velikom broju sun\u010danih dana koji je me\u0111u najve\u0107ima u Hrvatskoj.<\/p>\n

Njegova arhitektura pokazat \u0107e Vam tragove povijesti koje su tu ostavile razne kulture.<\/h4>\n

\"\"<\/a> \"\"<\/a><\/h4>\n

Oko 5 stolje\u0107a prije na\u0161e ere na poluotoku su \u017eivjeli pripadnici ilirskog plemena Plereja, rasprostranjeni na \u010ditavom podru\u010dju od Boke Kotorske do Neretve. Brojne ilirske gomile ukazuju da su Plereji u pretopovijesti gusto naseljavali poluotok. Unato\u010d gr\u010dkom prisustvu u neposrednoj blizini Pelje\u0161ca, dodiri i utjecaji na pelje\u0161ke Ilire bili su neznatni. Pelje\u0161ac kao da nije bio zanimljiv\u00a0 Grcima.<\/p>\n

Pokraj 3 stolje\u0107a prije na\u0161e ere na primorju Ilirika, s ekspanzionisti\u010dkim ciljevima, a povodom za\u0161tite Grka i sprije\u010davanja ilirskog gusarenja nad pomorskom trgovinom, stigli su Rimljani. Dugotrajni otpor Ilira, Rimljani su skr\u0161ili divlja\u010dkim pokoljem zarobljenih odraslih mu\u0161karaca kojeg su 35 g. prije na\u0161e ere vojnici Oktavijana Agustusa izvr\u0161ili na Mljetu i Kor\u010duli, prodav\u0161i \u017eene i odvode\u0107i djecu u ropstvo. Tada je bio ugu\u0161en i svaki mogu\u0107i otpor na Pelje\u0161cu, koji je ubrzo, stvaranjem rimske provincije Dalmacije, u\u0161ao u sastav rimske dr\u017eave.<\/p>\n

U 7 stolje\u0107u na\u0161e ere isto\u010dnu obalu Jadrana naselili su Slaveni. Od tada pa sve do 1333 godine poluotok dijeli pravo-politi\u010dku sudbinu Huma ili Zahumlja. Dubrov\u010dani su 1333 godine kupili poluotok od srpskog kralja Du\u0161ana i bosanskog bana Stjepana II Kotromani\u0107a. Preuzev\u0161i Stonski Rat (kako se tada zvao Pelje\u0161ac) dubrova\u010dka je vlada zapo\u010dela s provo\u0111enjem niza mjera kojima je za cilj bio u\u010dvr\u0161\u0107enje vlasti nad novoste\u010denim podru\u010djem, njegova za\u0161tita od vanjskih opasnosti te osiguranje\u00a0 gospodarskog \u017eivota na poluotoku. Jedna od tih mjera bila je i podjela zemlje novim vlasnicima. Dubrova\u010dki vlastelinski krug htio ga je zadr\u017eati za sebe, ali otpor na kojeg je nai\u0161ao u starosjedila\u010dkom \u017eiteljstvu, napose starje\u0161inskom sloju, natjerao ga je na odre\u0111ene kompromise.<\/p>\n

Lovi\u0161te<\/strong><\/p>\n

\u00a0\u00a0\"\"<\/a> \u00a0\"\"<\/a>
\n<\/strong><\/p>\n

Lovi\u0161te je malo mjesto smje\u0161teno u jednom od najljep\u0161ih zaljeva na poluotoku Pelje\u0161cu. Prostor Lovi\u0161ta obuhva\u0107a oko 40km obale u kojoj su brojne uvale i plaze. Klima u Lovi\u0161tu je idealna za kupali\u0161ni turizam. Glavna uvala ima uvijek toplije more, a broj sun\u010danih sati godi\u0161nje prolazi brojku od 3000. Brojni maslinici, kamene meje(zidovi) i imanja spomenik su ljudskom radu. Oko Lovi\u0161ta je niz prirodnih pje\u0161\u010danih pla\u017ea do kojih se dolazi samo s mora, prekrasnih kamenih pla\u017ea kao da su rukom klesane i zasjenjenih borovitih uvala.<\/p>\n

Ku\u0107i\u0161te<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a> \"\"<\/a> \"\"<\/a> \"\"<\/a> \"\"<\/a><\/p>\n

Ku\u0107i\u0161te le\u017ei u uvali na juznoj obali Pelje\u0161ca, nasuprot srednjovjekovne Kor\u010dule, te za\u0161ti\u0107en od brda Sv. Ilija na sjeveru. Ku\u010di\u0161te i Viganj su odvojeni Liberanom \u2013 mali rt, okruzen bijelom \u0161ljun\u010danom pla\u017eom. Dalje prema istoku je zaljev Zamo\u0161\u0107e sa dugom sljuncanom pla\u017eom, te isto\u010dna granica Perna, najnoviji dio Ku\u010di\u0161ta. Stara naselja smje\u0161tena na bre\u017euljcima iznad Ku\u010di\u0161ta i Perne su Zukovac, sa lijepim starim kamenim pala\u010dama, koje su na \u017ealost, danas napu\u0161tene i Bilopolje poznato po odlicnim vinima i prekrasnim pogledom na kanal i Kor\u010dulu. Ku\u0107i\u0161te ima dugu pomorsku tradiciju, centar mjesta datira iz 16 stolje\u0107a, a u 19 stolje\u0107u, \u0161iri se du\u017e uvale izgradnjom kapetanskih ku\u0107a u stilu Dubrova\u010dkih ljetnih pala\u010da. Najzanimljivija ku\u0107a je ona trgovacke i pomorske obitelji Lazarovic, to je kasno renesansna dvokatnica i barokni dvorac s kraja 18 stolje\u0107a. Crkva Presvetog Trojstva sagra\u0111ena je 1752, te je jedana od najzna\u010dajnijih baroknih crkava na jugu hrvatske obale.<\/p>\n

Orebi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a> \"\"<\/a> \"\"<\/a> \"\"<\/a> \"\"<\/a><\/p>\n

Orebi\u0107 je poznato pomorsko povijesno mjesto i turisti\u010dko sredi\u0161te pelje\u0161ca, smje\u0161ten uz pelje\u0161ki kanal u pondno\u017eju najve\u010deg vrha pelje\u0161ca Sv.Ilije (961m). Okolica se isti\u010de bujnom mediteranskom vegetacijom. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vo\u0107arstvo, ribarstvo i turizam. Me\u0111u pla\u017eama izdvaja se uvala Trstenica.Postoji trajektna veza s Kor\u010dulom. .<\/p>\n

Franjeva\u010dki samostan iz 15 st. sa izuzetnim pogledom na kor\u010dulanski arhipelag, Crkva Gospe od An\u0111ela, Pomorski muzej i stare kapetanske ku\u010de svjedo\u010de o bogatoj kulturi i povijesti ovog mjesta.<\/p>\n

Orebi\u0107 je utemeljen krajem 15 i po\u010detkom 16 st., na podru\u010dju tada\u0161nje Dubrova\u010dke Republike, te je od samog po\u010detka okrenut moru kao izvoru dobiti. Godine 1586 pomorci obitelji Orebi\u0107 obnovili su ka\u0161tel usred utvr\u0111enog naselja, koje se po njima prozvalo Orebi\u0107. Do 16 st. mjesto se zvalo Trstenica. Od 14 do 19 st. ovdje je bilo sjedi\u0161te kneza. Tijekom tog vremena Orebi\u0107 je bio pod upravom Dubrova\u010dke Republike, i od davnina se razvijao kao pomorsko sredi\u0161te.<\/p>\n

Od 17 st. pelje\u0161ki brodovi sa\u010dinjavali su va\u017ean dio dubrova\u010dke trgova\u010dke mornarice. Brodovlasni\u010dke obitelji postajale su sve mo\u0107nije te po\u010dinju ulagati u zajedni\u010dke jedrenjake. Njihov se uspon nastavlja i pod vla\u0161\u0107u Austrije, pogotovo u drugoj polovici 19 st. kada se, 1865 godine, osniva u Orebi\u0107u dioni\u010dko dru\u0161tvo za \u201cgradnju (i eksploataciju) brodova duge plovidbe\u201d, kasnije Pelje\u0161ko pomorsko dru\u0161tvo, a 1875 nabavljena je oprema za dru\u0161tveno brodogradili\u0161te u Orebi\u0107u. Brodogradili\u0161te je sve\u010dano otvorio car Franjo Josip. Uglavnom je slu\u017eilo za popravak brodova, a za radnog vijeka (13 godina), izgradilo je i 3 jedrenjaka duge plovidbe.<\/p>\n

Janjina<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a> \"\"<\/a> \"\"<\/a> \"\"<\/a> \"\"<\/a><\/p>\n

Janjina je naselje u sredi\u0161tu poluotoka, a u mjestu se nalazi vi\u0161e lokaliteta s ostatcima iz ilirskog i rimskog doba. Gospodarsku osnovu kraja \u010dine vinogradarstvo, poljodjelstvo i maslinarstvo, pa je Janjina odredi\u0161te prvenstveno namijenjeno gostima koji \u017eele upoznati autenti\u010dan na\u010din \u017eivota i lokalne obi\u010daje. More i obli\u017enja uvala Dra\u010de udaljena od Janjine samo 2 km. Sastoji se od dva sela, glavnoga koje se zove Janjina i manjeg, smje\u0161tenoga iza brda i zbog toga prozvanoga Zabre\u017eje. Mjesto Janjinu \u010dini skup od pet zaselaka koji se zovu: Bara, Jaspri\u010di\u0107i, Pri\u0161li\u0107i, De\u017eulovi\u0107i i Gornje Selo. Gornje Selo se sastoji od Lovrovi\u0107a, Gornjeg Sela i Poluti\u0107a. Bara i Gronje Selo ve\u0107 su postojali u 14 stolje\u0107u, dok su ostali zaseoci nastali najverojatnije tijekom 15 ili 16 stolje\u0107a..<\/p>\n

Janjina je u 30-tim godinama ovog stoljeca bila obrtni\u010dko sredi\u0161te Pelje\u0161ca, bilo je tu kova\u010da, postolara, stolara, devet trgovina, dvije mesnice, dvije gostione, klubovi, glazba, \u0161kole\u2026 Svi su se vrlo uredno odijevali. Bilo je nepisano pravilo nositi bijelu ko\u0161ulju i odijelo za mu\u0161karce, a djevojke su uglavnom pratile modu i odijevale su se kao i one u velikim gradovima.<\/p>\n

U vrijeme poklada, Janjini je bila puna mladih. Vladalo je veliko veselje,. ples se organizirao u dvije dvorane (sale). Nakon nekoliko dana boravka u Janjini, gledaju\u0107i sav taj divan svijet gospodin Ivo Celegin, trgovacki putnik, te zastupnik poznatog poduzeca, uzviknuo je poznatu re\u010denicu: \u00abOvo nije Janjina, ovo je Mali Pariz!\u00bb<\/p>\n

Tradicionalno se \u201cNo\u0107 u Malom Parizu\u201d (Pari\u0161ka no\u0107) odr\u017eavala za vrijeme trajanja Zimskih praznika, dugo godina poslje. Na pozornicu dvorane bi se za potrebe te posebne no\u0107i postavila drvena maketa Eiffelovog tornja.<\/p>\n

Naziv Mali Pariz zadr\u017eao se i do dana dana\u0161njeg. Neki ga spominju sa strahopo\u0161tovanjem, a drugi pak iz \u0161ale.<\/p>\n

\u017duljana<\/strong><\/p>\n

\"\u017duljana\"<\/p>\n

Jedno od najljep\u0161ih i najatraktivnijih mjesta na ju\u017enoj strani poluotoka Pelje\u0161ca smje\u0161teno u istoimenoj uvali, okru\u017eeno mnogobrojnim pla\u017eama, a posebno Vucine jedna od najljepsih na Jadranu, prekrasnom mediteranskom klimom i stoljetnim maslinicima i vinogradima.<\/p>\n

Ston<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a> \"\"<\/a> \"\"<\/a> \"\"<\/a> \"\"<\/a><\/p>\n

Dva slikovita gradi\u0107a \u2013 Ston i Mali Ston \u2013 sjede na prevlaci izme\u0111u kopna i masiva poluotoka Pelje\u0161ca. Uz Dubrovnik, to su bila najva\u017enija i najure\u0111enija mjesta Dubrova\u010dke Republike. Mo\u0107ne srednjovjekovne zidine \u0161titile su solane i bogate posjede Republike na poluotoku Pelje\u0161cu.<\/p>\n

Utvr\u0111eni su i povezani 5 km dugim zidinama, koje su ujedno i najdu\u017ee zidine u Europi, a druge su u svijetu poslje Kineskog zida.<\/p>\n

Izme\u0111u poluotoka Pelje\u0161ca i kopna usjekao se Malostonski zaljev, rezervat prirode pod morem, uzgajali\u0161te kamenica, mu\u0161ula i kvalitetne ribe.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4052,"parent":0,"menu_order":0,"template":"","class_list":["post-325","location","type-location","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/peljesacpeninsula.com\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/location\/325\/"}],"collection":[{"href":"http:\/\/peljesacpeninsula.com\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/location\/"}],"about":[{"href":"http:\/\/peljesacpeninsula.com\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/location\/"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/peljesacpeninsula.com\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1\/"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/peljesacpeninsula.com\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4052\/"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/peljesacpeninsula.com\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/?parent=325"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}