Dubrovnik je grad na jugu Hrvatske. Jedno je od najva\u017enijih povijesno-turisti\u010dkih sredi\u0161ta Hrvatske te se nalazi na UNESCO-ovm popisu Svjetske ba\u0161tine.<\/p>\n
Prosperitet grada Dubrovnika oduvijek se temeljio na pomorskoj trgovini. U srednjem vijeku<\/a> postao je kao Dubrova\u010dka Republika<\/a> jedini grad-dr\u017eava na isto\u010dnoj obali Jadrana koji je konkurirao Mleta\u010dkoj Republici<\/a>. Uz svoje bogatstvo i diplomaciju, grad Dubrovnik je postigao izvanredan stupanj razvoja, posebno tijekom 15. i 16. stolje\u0107a.<\/p>\n Dubrovnik je bio jedan od sredi\u0161ta razvitka hrvatskoj jezika<\/a> i knji\u017eevnosti<\/a> te su u njemu stvarali mnogi zna\u010dajni hrvatski pjesnici, dramati\u010dari, slikari, matemati\u010dari, fizi\u010dari i drugi u\u010denjaci.<\/p>\n Postoji nekoliko teorija o osnutku Dubrovnika (lat<\/a>. Ragusa<\/i>), a op\u0107eprihva\u0107ena je, da je Grad osnovan u 7. st.<\/a>, kada su se Latini<\/a> iz gradaEpidauruma<\/a> (ju\u017enije od Dubrovnika, na istom je polo\u017eaju dana\u0161nji Cavtat<\/a>), sklonili pred navalom Avara<\/a> i Slavena<\/a> na hrid Laus, \u0161to zna\u010di stijena. Kasnije su ti isti Slaveni izgradili naselje na ju\u017enim padinama brda Sr\u0111a, na kopnu preko puta hridi i nazvali ga Dubrava, \u0161to zna\u010di \u0161uma<\/a> duba (hrasta<\/a>). Tijekom vremena su se naselja sve vi\u0161e povezivala, da bi se potpuno spojila u 11. st.<\/a>, nasuv\u0161i uski kanal, \u0161to ih je dijelio (dana\u0161nja ulica Placa, tj. Stradun<\/a>), a u 12. st.<\/a> i 13. st.<\/a> za\u0161titiv\u0161i se potpuno obrambenim zidinama. Prema nekim drugim teorijama i anti\u010dkim natpisima, Dubrovnik je mo\u017eda osnovan i prije 3. st.<\/a>, kao malo naselje na oto\u010di\u0107u Laus.<\/p>\n Danas postoje nove nedoumice u pogledu nastanka Dubrovnika, jer su se obje gore spomenute teorije pokazale pogre\u0161nima. Prilikom renoviranja Katedrale<\/a>, duboko ispod temelja dana\u0161njeg zdanja na\u0111eni su ostaci dvije nekada\u0161nje crkve, jedne za koju se i prije znalo, i druge, jo\u0161 starije, datirane u 5. stolje\u0107e<\/a>. Kao dodatak promjeni teorije je i otkri\u0107e dijela dubrova\u010dkih zidina, tako\u0111er datiran u isto razdoblje. Prilikom sondiranja Straduna<\/a>, utvr\u0111ena je \u010dinjenica, da oto\u010di\u0107 Laus nikada nije postojao, jer sam Stradun nije nasip nego prirodna pje\u0161\u010dana pla\u017ea, koja se prostirala izme\u0111u brda Sr\u0111a i hridinastog podru\u010dja. Nove spoznaje, kao i otkri\u0107e gr\u010dkih<\/a> nov\u010di\u0107a i keramike pod Malim mulom u luci, \u010dini se, potvr\u0111uju teze nekih povjesni\u010dara da po\u010detci se\u017eu davno prije 7. st., tj. u doba starih Grka.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2214,"menu_order":4,"template":"","class_list":["post-2213","tour","type-tour","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tour_tag-izleti-na-peljescu","tour_type-city-tours"],"jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/peljesacpeninsula.com\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/tour\/2213\/"}],"collection":[{"href":"http:\/\/peljesacpeninsula.com\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/tour\/"}],"about":[{"href":"http:\/\/peljesacpeninsula.com\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/tour\/"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/peljesacpeninsula.com\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1\/"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/peljesacpeninsula.com\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2214\/"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/peljesacpeninsula.com\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/?parent=2213"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}